Važnost knjižnica i čitaonica u obrazovanju i opismenjavanju
Važnost pismenosti, bilo u kontekstu prenošenja vijesti ili očuvanja jezika i identiteta, bila je u fokusu rada čitaonica i knjižnica čiji se početci mogu pronaći paralelno s pojavom pisma i pismenosti.
Iako su prve knjižnice osnivane na Dalekom istoku, potvrđeno je postojanje privatnih knjižnica na tlu Italije, a prva je javna knjižnica osnovana u 4. stoljeću prije Krista. Srednji je vijek postao plodno tlo za osnivanje knjižnica – najprije pri crkvama i samostanima s prvotnom obvezom prepisivanja i čuvanja rukopisa.
Procvatom humanizma i renesanse raste broj, funkcija i važnost privatnih i javnih knjižnica, a u Hrvatskoj je najveći broj knjižnica niknuo u vrijeme prosvjetiteljskog pokreta potaknutog idejama očuvanja (nacionalnog) identiteta.
Knjižnica je uređena zbirka pisane, tiskane ili druge grafičke, zvučne, vizualne i elektroničke građe.
Čitaonica, klub čitatelja, učeno društvo i sl., udruga kojoj je, uz ostalo, zadatak promicanja čitanja i knjige općenito.
1. Interijer knjižnice Franjevačkog samostan Marijina Pohođenja u Pazinu (foto: Marko Cerovac)
Godine 1481. utemeljena je knjižnica Franjevačkog samostana Marijina Pohođenja u Pazinu i najstarija je knjižnica u Istri s neprekidnim djelovanjem.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća sve više raste broj javnih knjižnica koje su, osobito od početka 20. stoljeća, utemeljene od strane brojnih kulturno-povijesnih društava osnivanih na prosvjetiteljskim idejama prošlog stoljeća.
Knjižnice i čitaonice Pazinštine
Razvojem i osnivanjem čitalačkih društava i hrvatskih čitaonica krajem 19. i početkom 20. stoljeća uspostavljeni su početci knjižničarstva i u Pazinu. U to vrijeme knjižnice i čitaonice preporodnog razdoblja Istre nisu bile samo mjesta na kojima se čita, već i mjesta okupljanja hrvatskog naroda, središta kulturnih, prosvjetnih i političkih aktivnosti usmjerenih očuvanju nacionalnog identiteta, jezika i borbe.
Kraj 19. i početak 20. stoljeća u središnjoj Istri obilježio je osnivanje velikog broja knjižnica i čitaonica. U razdoblju od 1866., kada je osnovana prva hrvatska čitaonica u Kastvu, pa sve do kraja Prvog svjetskog rata, na području Istre djelovalo je više od sto čitaonica i pučkih knjižnica, a Pazinština nije iznimka.
Prva hrvatska čitaonica Pazinštine otvorena je u Lindaru 1. travnja 1883. godine, potom 1887. u Gračišću, 1889. u Svetom Petru u Šumi, u Pazinu 1897. godine, u Tinjanu 1900. godine, Zamasku 1912. godine i 1913. godine u Cerovlju. U drugim mjestima Pazinštine osnivana su i društva u sklopu kojih su djelovale čitaonice s ciljem okupljanja javnosti (prvenstveno mladeži), priređivanja manifestacija i pučkih zabava.
2. Karta središnje Istre s mjestima i datumima osnivanja čitaonica i čitalačkih društava
Hrvatska čitaonica u Pazinu
Hrvatska čitaonica u Pazinu osnovana je 1897. godine i do izgradnje Narodnog doma 1906. godine djelovala je u skučenim prostorima u središtu grada.
3. Prostor u kojemu je Hrvatska čitaonica u Pazinu djelovala do izgradnje Narodnog doma (foto: Marko Cerovac)
4. Pazin – Narodni dom, 1. desetljeće 20. stoljeća, MGP 519
Prva pučka knjižnica u Pazinu osnovana je 7. veljače 1909. godine u vrijeme kada je za šire pučanstvo mogućnost čitanja, pisanja i učenja pisane riječi bila gotovo privilegij, zato je glavni cilj pučkih knjižnica upravo širenje pisane riječ na narodnom jeziku.
Naša sloga, prve novine u Istri, popratila je vijest o osnivanju pazinske knjižnice (ali i čitaonica u okolici Pazina) te izvještava o radnom vremenu, fondu knjižnice, donacijama i sl.
8. Naša sloga od 22.04.1909. (preuzeto s: http://www.ino.com.hr/data/nasa_sloga/1909/17.pdf,
23.10.2020.) o radu Javne pučke knjižnice u Pazinu
9. Naša sloga od 21.10.1909. (preuzeto s: http://www.ino.com.hr/data/nasa_sloga/1909/43.pdf,
23.10.2020.)
o knjižnicama Pazinskog kotara
Krajem Prvog svjetskog rata i dolaskom talijanske vlasti sve su čitaonice i knjižnice zatvarane, a knjige su završile na lomačama ili su zaplijenjene. Zabilježeni su pokušaji ponovnog otvaranja knjižnica i čitaonica (primjerice 1919. u Kringi), ali je rad pazinske knjižnice ponovno pokrenut tek nakon kraja Drugog svjetskog rata.