Pojavom prvih organiziranih država na području nekadašnje Mezopotamije javlja se potreba za komuniciranjem i konkretnijim bilježenjem situacija iz svakodnevnog, političkog i vjerskog života vladara i ostalih osoba. Važnost pismenosti, bilo u kontekstu prenošenja vijesti ili očuvanja jezika i identiteta, usko je vezana uz sve sfere društvenog života – opismenjavanje, obrazovanje, knjižnice i čitaonice, rad škola, razvoj poštanskog prometa...
1. Karta Mezopotamije (preuzeto iz: Göran BURENHULT (ur). Velike civilizacije. Zagreb, 2005., str. 19)
Pismo je sustav vizualnih (najčešće grafičkih, a rjeđe taktilnih) znakova kao sredstvo za bilježenje i čuvanje jezičnih poruka i tekstova.
Piktografsko ili slikovno pismo sastoji se od niza slika ili znakova koji prikazuju cijelu rečenicu ili tek jedan njezin dio, odnosno, grafički znak označava ono što i predstavlja.
Piktogram – slika predmeta kao simbol pojma ili riječi, čita se doslovno.
2. Primjer piktograma (preuzeto s: http://testovi.sveoautoskoli.com/6-znakovi-u-prometu-statistika-po-pitanjima/, 5.10.2020.)
Shematizacijom slikovnog pisma nastaje ideogramsko pismo pa crteže zamjenjuju simboli koji omogućavaju nastanak kompliciranijih tekstova.
Ideogram - konvencionalna slika kao simbol pojma ili predmeta, a ne riječi ili rečenice, s pomoću kojih se može opisati glasovni sastav.
3. Primjer ideograma (preuzeto s: https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/ Ideographic+Writing , 5.10.2020.)
Fonetsko pismo, u kojem jedan znak – grafem predstavlja jedan glas – fonem, nastalo je u trenutku kada su se, umjesto da se stvaraju novi ideogrami, počeli koristiti već postojeći za riječi koje se jednako ili slično izgovaraju. Slika (piktogram) svodi se na znak koji odgovara glasu i time se postižu mogućnosti više kombinacija pri izražavanju različitih sadržaja.
Alfabet je konvencionalno poredani niz slova koji se upotrebljava u nekom pismu, tj. niz svih znakova u nekom sustavu.
4. Razvoj suvremenog alfabeta (preuzeto s: www.edutorij.e-skole.hr, 5.10.2020.)