Govoriti, glagoljati... glagoljica
Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od 9. do 19. stoljeća.
O dolasku glagoljice na prostor današnje Hrvatske postoji više teorija, a najčešća je ona o opismenjavanju Hrvata od strane Konstantina (Ćirila) i Metoda, braće iz Moravske, koji su poslani da šire bogoslužje na narodnom jeziku. Dolaskom na tada bizantski prostor započeli su u najzapadnijem dijelu današnje Hrvatske (Istra i Hrvatsko primorje) koristiti glagoljicu, hrvatski jezik i slavensko bogoslužje u crkvenim obredima.
Postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata.
1. Obla i uglata glagoljica (preuzeto s www.hrvatskiporebiblog.wordpress.com, 5.10.2020.)
U Istri su u kontekstu srednjovjekovne pismenosti važna dva središta – sjeverna Istra (oko Roča i Buzeta) i središnja Istra (Pazin) koji su pokazivali snažan interes za pismenost u malim sredinama, župama i komunima.
Pazinski glagoljaški krug sa središtima u Bermu, Lindaru i Pazinu poznat je po vrijednim liturgijskim kodeksima. Iz Pazina tako potječu ostatci apokrifnog zbornika pod nazivom Pazinski fragmenti, iz Lindara je tekst Poslanice o nedjelji iz 1379. (pisao prvad Nikola), a Petar Fraščić je u Lindaru pisao i Fraščićev (Bečki) psaltir s tumačenjem za kubedskog plovana koji je jedini primjerak sačuvanog psaltira s glagoljskim glosama bizantinskog tipa. Također, Pazinskom krugu pripada i Istarski razvod, pravni spomenik koji se svojim sadržajem odnosi na velik dio Istre. Iz Ročkog kruga potječu također značajni liturgijski kodeksi iz Huma, jedan Dragućki brevijar i pojedini fragmenti.
2. Supetarski ulomak, 12. stoljeće, MGP 459
Supetarski ulomak iz 12. stoljeća pronađen je 1986. godine prilikom sanacije oštećenog južnog zida pavlinskog samostana u Sv. Petru u Šumi. Fragment je kamene vapnenačke grede s glagoljičkim i ćiriličnim natpisom te pripada skupini najstarijih glagoljskih spomenika Istre i Kvarnera. Na ulomku je moguće iščitati dva retka teksta na ćirilici i glagoljici čime se potvrđuje južni put slavenske pismenosti kojim su, tijekom vremena nastanka spomenika, prolazila oba pisma – ćirilica i glagoljica.
Osim Supetarskog ulomka, na području središnje Istre pronađen je još Grdoselski ulomak iz 12. stoljeća. Pisan je glagoljicom na prijelazu iz oble u uglatu. Prema tumačenju Branka Fučića ulomak je dio posvete oltara u čast dvjema sveticama za vrijeme svećenika Goloba iz Tinjana, popa glagoljaša. Danas se nalazi ugrađen u oltar crkve Imena Marijinog u Grdoselu.
3. Grdoselski ulomak (preuzeto s www.pazin.hr, 5.10.2020.)
Drugi beramski brevijar dvosveščani je hrvatskoglagoljski rukopisni kodeks iz 15. stoljeća. Prvi dio sadrži Proprium de tempore (temporal, molitve i čitanja kroz godinu), a drugi Proprium sanctorum (sanktoral, molitve i čitanja za svetačke blagdane). Na marginama više zapisa svjedoči o tome kako se brevijar upotrebljavao u Istri – Bermu.
4. Lik sv. Mihovila iz Beramskog misala (preuzeto s www.glagoljica.hr, 5.10.2020., Josip BRATULIĆ. Značenje glagoljice u kulturi hrvatskoga naroda u Istri, Zagreb, 2005.)
5. Beramski misal (preuzeto iz: Josip BRATULIĆ. Glagoljska baština u Bermu, u: Beram u prošlosti, Pazin, 2003.)
Glagoljski grafiti i fresko-ostavština središnje Istre
Glagoljski grafit, kao rezultat neposredne i osobne poruke autora, bogato prikazuje i nijansira sliku autora, osoba, sredine i vremena u kojem je nastao. Poruke zabilježene na brojnim fresko-oslicima istarskih crkava djela su pismenih ljudi, popova, žakana i notara o posjeti mjestu, crkvi, o svakodnevnim događajima, šale i pošalice, izrugivanja... i u kontekstu prenošenja poruka, ideja i riječi, jednake su važnosti kao i pisani dokumenti.
Ja, Jivan Frašćičić pridoh u Pazin i se zapisah ... da sam jedna bestija i jedna fraska.
Pazin, Župna crkva sv. Nikole, grafit iz 16. stoljeća, iza glavnog oltara.
Ja pop Grgur Jerković peh moju mladu mašu na let Gospodnjih 1557., dan 2. maja miseca u tada biše u Pazini velika morija.
Pazin, župna crkva sv. Nikole, grafit iz 16. stoljeća, začelni zid svetišta.
To pisa žakan Ivan Špada kada se učih pisat.
Beram, crkva Sv. Marije na Škrilinama, grafit iz 16. stoljeća.
To pisa pop Petar z Lindara kada biše ubežal v tu crikav pred daždem.
Gologorica, crkva Sv. Marije, grafit iz 15. – 16. stoljeća na prikazu darivanja Isusa.
Udri Miho! / Idi, Sotono, kako pisano je!
Beram, crkva Sv. Marije na Škrilinah, grafit iz 16. stoljeća na prikazu lika sv. Mihovila u borbi sa Sotonom.