Filatelija
Filatelija (filos – prijatelj, atelia – oslobođeno plaćanja) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje te sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala.
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primatelj pošiljke. Jedan od glavnih nedostataka takvog načina naplaćivanja bio je da se nerijetko događalo da je pošiljatelj jednostavno s vanjske strane omotnice u sklopu adrese napisao poruku kao npr. dolazim ili dobro sam, a primatelj je pročitavši poruku odbio primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu.
Britanac Rowland Hill (1795. – 1879.), učitelj engleskog jezika, izumitelj i socijalni reformator, došao je na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se lijepile na poštanske pošiljke. Tako je 6. svibnja 1840. godine nastala prva poštanska marka tiskana u Velikoj Britaniji, glasoviti crni penny.
U prvim godinama proizvodnje marke, koje su izlazile u arcima, morale su se škarama izrezivati iz arka na pošti što je bilo nespretno i sporo, sve dok 1848. godine Irac Archer Henry nije izumio stroj za perforiranje (rupičanje) maraka. Otada su se marke iz arka mogle istrgnuti ručno, kao i danas.
1. Penny black (crni penny), 1840., (preuzeto sa: www.filatelija.net, 26.10.2020.)
Slovenac Lovrenc Košir i Šveđanin James Chalmers također slove za pionire u razvoju prvih poštanskih maraka. Chalmersov sin svojevremeno je optuživao Rowlanda Hilla za krađu ideje u izradi prve poštanske marke. Danas se ipak crni penny uzima kao prva poštanska marka u povijesti, uz neosporni doprinos dvojice navedenih izumitelja u razvoju prvih poštanskih maraka i poštanskog prometa.
Francuz M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka „filatelijom“ i tako izbacio iz upotrebe riječ „timbromanija" kako se do tada nazivala „ljubav prema markama".
Prva društva sakupljača poštanskih maraka osnovana su oko 1856. godine na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država.
Philatelia je prvo hrvatsko filatelističko društvo osnovano 1890. godine u Dubrovniku.
Hrvatsko filatelističko društvo, koje i danas djeluje, osnovano je 1896. godine u Zagrebu.
Vrste poštanskih marki
Dijelimo ih prema: obliku, namjeni, vrsti prometa za koji se koriste i prema vrsti materijala od kojeg je poštanska marka izrađena.
- Prema obliku – najčešće su pravokutne i kvadratne, zatim one nepravilnog oblika, trokutaste, okrugle, višekutne, a često se razlikuju i svojom površinom.
- Prema namjeni – najčešće su franko-poštanske marke. Njih dijelimo na redovne, prigodne, ekspresne, marke za zračni promet… Franko-markice služe za plaćanje poštarine unaprijed, odnosno kod slanja pošiljke, dok se porto-poštanske marke koriste za plaćanje poštarine pri preuzimanju pošiljke, a postoje redovne i doplatne porto-markice.
- Doplatne poštanske marke
7. Doplatna poštanska marka "Dečja nedelja 1956", 1965., MGP 5493
- Postoje još i posebne poštanske marke (paketske, telegrafske, željezničke), zatim službene poštanske marke (primjerice popularne taksene markice), dobrotvorne i privatne poštanske marke.
- Prema vrsti prometa razlikujemo poštanske marke za zračni promet, za kopneni promet te za vodeni promet dok se prema vrsti materijala uglavnom markice tiskaju na papiru, no ima slučajeva gdje su upotrebljavani drvo, tekstil i metal te marke s folijama radi zaštite markica od vlage.
Pretiskivane poštanske marke
Radi se o poštanskoj marki iz vremena Kraljevine Jugoslavije u vrijednosti od 4 dinara na kojoj je lik Petra II. Karađorđevića, no ona je pretisnuta i koristila se kao službena poštanska marka od strane Nezavisne Države Hrvatske.
8. Redovna poštanska marka s pretiskom NDH, 1943., MGP 5537
Poštanske omotnice
Omotnica za zrakoplovni poštanski prijevoz
U našim se krajevima omotnice za zrakoplovni poštanski prijevoz koriste već za vrijeme fašizma. Najčešće su korištene u drugoj polovici 20. stoljeća pri korespondenciji rodbine i prijatelja na relaciji prekooceanske zemlje (SAD, Kanada, Australija…) – središnja Istra. Danas su gotovo u potpunosti iščeznule. Primanje i slanje pošte iziskivalo je i korištenje pribora za pisanje i otvaranje pošte.
Poštanski promet i buđenje nacionalne svijesti
Razglednica izdana radi promicanja izgradnje Đačkog doma u Pazinu. Izgradnju doma pokrenuli su i prikupljenim sredstvima omogućili Đačko pripomoćno društvo (utemeljeno 1899. u Pazinu), krčki biskup Antun Mahnić i zaklada biskupa dr. Frana Anijana Feretića iz Krka. Razglednica je putovala u Knittelfeld 1903. godine.
13. Djački dom u Pazinu, 1. polovica 20. stoljeća, MGP 6561
Ilustracija Saše Šantela za letak Družbe sv. Ćirila i Metoda, nastala oko 1910. godine. Danas ju možemo smatrati doplatnom poštanskom markom i veoma je rijetka. Vrijednost od jedne krune, koliko je i na njoj naznačeno, naplaćivala se pri kupovini i taj je novac uplaćivan Družbi. Na njoj se nalaze majka i dijete u narodnim nošnjama, majka djetetu pruža knjigu iz koje on čita, a pri dnu stoji tekst: „Zora puca, bit će dana!“. Ovakve doplatne marke nalazile su se primjerice na dopisnicama putem kojih se 1914. godine distribuirala po Istri današnja istarska himna Krasna zemljo.
14. Ilustracija za letak družbe sv. Ćirila i Metoda, 1. desetljeće 20. stoljeća, MGP 3725