Komunikacija danas
Današnji način života traži brzu i uvijek dostupnu komunikaciju. Osim uživo, veliki dio poslovne, ali i privatne komunikacije u razvijenom društvu danas se odvija preko interneta i to putem računala, laptopa, tableta i nezaobilaznih „pametnih telefona“.
E-mail (electronic mail)
prevodi se na hrvatski jezik kao elektronička ili, danas rjeđe, računalna pošta, a opisuje se kao način
prenošenja poruka računalnim sustavom.
E-mail je i u engleskom i u hrvatskom jeziku sustav elektroničke pošte, odnosno pojedinačna poruka poslana i
primljena elektroničkom poštom. U engleskom se jeziku izraz mail danas može odnositi i na
„običnu” poštu i na elektroničku poštu, a u hrvatskom se jeziku u svakodnevnoj razgovornoj uporabi
udomaćio termin mejl.
Početkom 2020. internet je koristilo više od 4,5 milijardi ljudi širom svijeta, a društvene mreže njih 3,8 milijardi. Pokazao je to najnoviji izvještaj Digital 2020 koji prikuplja informacije najvećih svjetskih IT agencija.
Kod upisivanja e-mail adrese, znak „@“ čitamo kao „et“ ili „monkey“, dok je hrvatski naziv znak „@“ zapravo „pri“, no veoma mali broj ljudi koristi tu riječ.
Videopozivi, poruke – prvenstvo u videopozivima već neko vrijeme drži popularni Skype, no širenjem pandemije COVID-19 ove godine, raširila se i upotreba drugih platformi koje nude mogućnosti videokonferencija ili virtualnih sastanaka, poput Zoom-a, Big Blue Button-a, Google-ovog Meet-a i druge.
SMS poruke danas su gotovo istisnute aplikacijama poput Vibera, Whatsuppa i Messengera, budući da ove potonje nude, osim samog slanja tekstualnih poruka, slanje fotografija, videozapisa, Gif-ova, stickera, ali i uspostavljanje videopoziva.
Razvoj mobilnih telefona od 1988. do 2012. godine kroz predmete iz našeg fundusa
Društvene mreže
Razvojem interneta u 21. stoljeću počele su se razvijati i društvene mreže. Najpoznatija i najraširenija među
njima je Facebook
koju je 2007. godine osnovao Mark Zuckerberg. Facebook funkcionira na principu da svaki korisnik napravi svoj
virtualni profil u sklopu kojeg može objavljivati statuse, postavljati fotografije, videouratke i drugi sadržaj
kojeg njegovi virtualni prijatelji mogu pregledavati, „lajkati“, komentirati pa na taj način kreće
virtualna komunikacija.
Osim Facebooka popularan je i Twitter koji se koristi za „tvitanje“, odnosno objavljivanje kraćih tekstualnih statusa, zatim Instagram koji je popularan zbog mogućnosti postavljanja fotografija korisnika na profile, LinkedIn koji je veza za pronalaženje poslovnih ljudi i subjekata i tako dalje. Valja spomenuti i možda nešto manje popularne projekte poput Myspacea, Friendstera, Binga i drugih.
Globalna važnost društvenih mreža danas očituje se i u činjenici da ih predsjednici zemalja, premijeri i drugi ljudi na pozicijama utjecaja i moći koriste kao službene kanale priopćavanja državne politike.
15. Ilustracija današnjih kanala komunikacije
Prepoznajete li sve ove logotipe? Čujemo se preko društvenih mreža!
Umjetna inteligencija
Da roboti i umjetna inteligencija mogu zamijeniti čovjeka na njegovom radnom mjestu, više i nije neka vijest.
Robotika i nove tehnologije došle su do stupnja razvoja gdje čovjek može glasom, pokretima pa i mislima
komunicirati s umjetnom inteligencijom ili robotima. Primjena ovakvih primjera sve je prisutnija. Jedan od
recentnih primjera je komunikacija robota s pacijentima oboljelima od koronavirusa u bolnicama, gdje robot
prepoznaje zdravstveno stanje pacijenta, mjeri mu temperaturu, razgovara s njim, pravi mu društvo, pruža mu
psihološku pomoć i na koncu mu donosi terapiju, budući da je takav pacijent u samoizolaciji.
Preuzeto sa: www.tportal.hr, 26.10.2020.